Trešnja je koštunjava voćka, rasprostranjena u Europi, osim u sjevernim predjelima. Potječe iz Male Azije. Rimski vojskovođa Lucul, vodeći borbe protiv kralja Mitridata, otkrio je trešnju. Kako su mu se ukusni plodovi trešnje jako svidjeli, na povratku je ponio tisuće sadnica trešnje u Rim.
Trešnja raste i samoniklo – kao divlja trešnja, koja je zdravo voće od kojeg se koriste plod i peteljka. Dugo vremena sjemenke su upotrebljavali za proizvodnju ulja, koje je sprečavalo pojavu srčane kapi, a peteljku kao diuretik.
Plod trešnje okrugla je mesnata koštunica, crvene do crno-ljubičaste boje, ovisno o sorti, veoma ukusno i korisno voće za jelo i preradu. Jede se svježa, zatim u pripremi džema, kompota, kolača, a od nje se peče i rakija trešnjevača. U plodu ima 10% vode, celuloze, pektina, organskih kiselina (jabučna, limunska, vinska), vitamina C, B i karotina. Bogata je kalijem te stoga povoljno djeluje na izlučivanje vode iz organizma. Energetska vrijednost 100 grama trešnje niska je i iznosi 251,7 kJ (60 kcal), te je pogodna za međuobrok ili kao zamjena za obrok kod ljudi s povećanom tjelesnom težinom.
Dobre zrele trešnje sjajne su, manje ili više tamne boje. Treba izbjegavati jesti trešnje bijele boje i koje imaju tvrdu kožicu, jer nisu dovoljno zrele te se stoga teško probavljaju i izazivaju poteškoće organa za probavu.
U svježem stanju trešnje su dobre za otklanjanje fizičke i umne iscrpljenosti. Kisele trešnje brzo djeluju kod neraspoloženja. Trešnje ne treba jesti prije objeda jer njihova lužnata reakcija koči izlučivanje probavnih sokova, što naročito otežava probavu mesa. Nakon trešanja ne treba piti vodu, a pogotovo pivo ili alkoholna pića.
U sjemenu trešnje ima glikozida, amigdalina, koji razvija otrovnu cijanovodičnu kiselinu. Peteljka ploda bogata je taninom, gorkim tvarima, organskim kiselinama, folinom, šećerom i mineralima. Zahvaljujući svome sustavu, peteljke su se u narodnoj medicini koristile za čajeve koji potiču izlučivanje mokraće i izbacivanje kamenaca iz bubrega i mokraćnog mjehura.
Čaj od peteljki trešnje – 1 šaka peteljki kuha se s 1 litrom vode 2 minute. Pusti se da odstoji 15 minuta, ocijedi i pije u gutljajima tijekom dana.
Izvor: Narodni zdravstveni list
Plod trešnje okrugla je mesnata koštunica, crvene do crno-ljubičaste boje, ovisno o sorti, veoma ukusno i korisno voće za jelo i preradu. Jede se svježa, zatim u pripremi džema, kompota, kolača, a od nje se peče i rakija trešnjevača. U plodu ima 10% vode, celuloze, pektina, organskih kiselina (jabučna, limunska, vinska), vitamina C, B i karotina. Bogata je kalijem te stoga povoljno djeluje na izlučivanje vode iz organizma. Energetska vrijednost 100 grama trešnje niska je i iznosi 251,7 kJ (60 kcal), te je pogodna za međuobrok ili kao zamjena za obrok kod ljudi s povećanom tjelesnom težinom.
Dobre zrele trešnje sjajne su, manje ili više tamne boje. Treba izbjegavati jesti trešnje bijele boje i koje imaju tvrdu kožicu, jer nisu dovoljno zrele te se stoga teško probavljaju i izazivaju poteškoće organa za probavu.
U svježem stanju trešnje su dobre za otklanjanje fizičke i umne iscrpljenosti. Kisele trešnje brzo djeluju kod neraspoloženja. Trešnje ne treba jesti prije objeda jer njihova lužnata reakcija koči izlučivanje probavnih sokova, što naročito otežava probavu mesa. Nakon trešanja ne treba piti vodu, a pogotovo pivo ili alkoholna pića.
U sjemenu trešnje ima glikozida, amigdalina, koji razvija otrovnu cijanovodičnu kiselinu. Peteljka ploda bogata je taninom, gorkim tvarima, organskim kiselinama, folinom, šećerom i mineralima. Zahvaljujući svome sustavu, peteljke su se u narodnoj medicini koristile za čajeve koji potiču izlučivanje mokraće i izbacivanje kamenaca iz bubrega i mokraćnog mjehura.
Čaj od peteljki trešnje – 1 šaka peteljki kuha se s 1 litrom vode 2 minute. Pusti se da odstoji 15 minuta, ocijedi i pije u gutljajima tijekom dana.
Izvor: Narodni zdravstveni list
